Supermen sa crtežom Starog mosta na prsima. Na mostarski aerodrom je sletio Mister No. Zagor se u Blagaju bori protiv željeznog diva koji izranja iz rijeke Bune. Pored Starog mosta u Mostaru, Dylan Dog lista stranice svog stripa. U starom Počitelju misteriozni junaci promatraju Neretvu s kule. Veslajući u kanuu kod Tekije u Blagaju, blizu Mostara, Blek i njegovi pomoćnici suočavaju se s nevoljom koja dolazi…

Znak je ovo da se u Mostaru održava strip-vikend. Četvrti po redu. Međunarodni.

Strip vraća u djetinjstvo

“Brat i ja smo godinama skupljali stripove. Još iz djetinjstva. U vrijeme kada je to bila svakodnevica mladih bivše Jugoslavije“ – govori za DW Asim Hadžimehić, koji je na Mostarski strip vikend došao sa svojih desetogodišnjim sinom. Ovo je prvo pravo upoznavanje njegovog sina sa stripom. „Nažalost, situacija se promijenila. U svemu. Pa i u ovom segmentu”, kaže Asim. Omiljeni junak mu je Zagor. Čini se da se sviđa i njegovom sinu Mirzi. „Evo, vidio sam junake o kojima mi je tata pričao. Poznajem Zagora, Bleka i Komandanta Marka. Kupili smo stripove o njima. Baš sam sretan. I volio bih da i moji drugovi počnu čitati ove stripove.” – kaže Mirza.

Iako ima drugu tradiciju, strip je na području Balkana posljednjih godina zapostavljen. I to je bio jedan od razloga ekipe iz udruženja MoStrip da organizuju „Mostar strip vikend“. Žele svojim primjerom utjecati na promjenu situacije, kada je riječ o stripu.  A koliko su uspješni u svojim namjerama govori i činjenica da su na četvrti po redu festival koji je organizovan u ovom bosanskohercegovačkom gradu doveli autore Zagora, Dylana Doga, Spidermana, Texa Willera… Tako su se u Mostaru pojavili majstori crtači koji rade za veliku međunarodnu strip industriju.

Ujedinjeni kroz crtanje i stripove

Dubravko Šimić je jedan od organizatora susreta crtača stripova i zaljubljenika u devetu umjetnost.

„Ovogodišnji Mostar strip vikend okupio je do sada najveći broj gostujućih strip crtača. – njih 18. Dolaze iz različitih evropskih zemalja, najviše iz Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske…”, kaže Šimić. Dodaje i kako mladi danas manje čitaju: “Potpuno su posvećeni digitalnim spravama poput smartphona. A to je šteta, jer osjećaj dok držiš strip u rukama i listaš stranice je nezamjenjiv. U Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije bilježimo negativan trend u kulturi, ali i u pismenosti općenito. Stoga, naša želja je strip kulturu, koja je nažalost marginalizirana, približiti širem krugu čitalaca. To je jedan šareni svijet, pun uzbudljivih događaja. Nadamo se da ćemo kod starijih probuditi neke uspavane osjećaje, a u mlađima probuditi ljubav za stripove. A usput bar na neko vrijeme ujedinit ćemo Mostar, grad pun podjela.” – kažu organizatori iz udruženja MoStrip.

Dražen Kovačević je strip crtač koji je odavno prešao granice Balkana. Radi i za međunarodno tržište, posebno za francusko. Kaže da je u Srbiji strip kultura koliko-toliko očuvana, jer nisu imali velike praznine kao što je bio rat ’90-ih u Bosni i Hercegovini i dijelu Hrvatske. „Još se na ulici mogu vidjeti momčići koji mijenjaju stripove. Raspituju se za stara, ali i neka nova izdanja. Broj izdanja, izdavača i prosječni tiraž bilježe  rast, pogotovo posljednjih godina.”, kaže on.

Marijana Aničić – Radić iz Zagreba smatra da se običaj čitanja stripa nakon godina kada je bio skoro zaboravljen, sada polako vraća. „Borba je! Svugdje, pa i na polju očuvanja stripa i kulture čitanja uopće. Ovo je neki vid zabave koji će teško nestati, jer ljudima pruža bijeg od svakodnevice na drugačiji način. Drugačiji od ovog digitalnog doba u kojem živimo. A to ima posebnu čar!”

Crtači originalnog Dylan Doga na Mostarskom strip vikendu

Bivša država, Jugoslavija, bila je najviše vezana uz italijanski strip. Stripovi izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore bili su, a i dan-danas su ubjedljivo najpopularniji stripovi na ovim prostorima. Dylan Dog je jedan od popularnijih.

Marco Mastaraco je ilustrator koji radi naslovnice Dylan Doga u Italiji. Giancarlo Marzano je scenarista koji također radi na serijalu Dylan Dog. Obojica su aktivni učesnici u izradi novih epizoda. “Prvi put sam na Balkanu!  Tako ste blizu Italiji, ali evo do sada nisam bio u balkanskim zemljama. Ovdje sam već dobio inspiraciju i vjerujem da će mi ovo iskustvo poslužiti za pisanje nove priče o Dylan Dogu koja će biti upravo ovdje. Tako ste dobro uklopili strip junake u ovdašnje prirodne i historijske znamenitosti, da nemam riječi”, govori Marzano.

Dylan Dog, jedan od kultnih italijanskih stripova prošlog mjeseca obilježio je 33. rođendan svog glavnog junaka. Prvi broj izašao je u Italiji 26. septembra 1986. U bivšoj Jugoslaviji Dylan Dog je izlazio redovito od 1987. do 1991. u izdanju novosadskog Dnevnika. Od polovine ’90-ih posebno u Hrvatskoj i Srbiji.

Nakon italijanskog stripa, u bivšoj Jugoslaviji najpopularniji su bili francuski humoristični stripovi, poput Asterixa i Taličnog Toma.

Uz domaće i gosti iz Evrope i svijeta

Među posjetiocima su i gosti iz drugih zemalja Evrope i svijeta. Jedna od njih je i Belgijanka Marrie Peeters koja je Bosnu i Hercegovinu došla zbog poslovnih obaveza kompanije u kojoj radi, no dva dana je rezervisala za boravak u Mostaru i posjetu „Strip vikendu”.

„Strip je bitan dio belgijske kulture, kao i grada Brisela. Već 31 godinu imamo muzej stripa u Briselu. A skoro u svakom belgijskom domu su stripovi. Za nas je to potpuno normalno. Mislim da je naš najveći ambasador stripa Tintin. Steven Spielberg je snimio i film „Pustolovine Tintina”. Za razliku od mnogih štampanih listova i magazina, strip se u Evropi i dalje dobro drži u borbi protiv svojih elektronskih verzija. Nadamo se da će tako i ostati. Voljela bih da strip na neki način bude nešto što će ujediniti mlade, ali i one starije u ovoj zemlji u kojoj je mnogo toga podijeljeno. Neka vam moja zemlja, Belgija, bude primjer“ – zaključuje Marrie.

Amerikanac John Harris gledajući stripove predstavljene na Mostar strip vikendu kaže kako je situacija u SAD-u drugačija. „U Americi strip serijali imaju format od dvadesetak stranica, boju, a i junaci su posve različiti – superheroji s nadnaravnim moćima koji spašavaju svijet. Stoga je za mene posebno zanimljivo posjetiti Strip Festival u Mostaru. Posebno mi je zanimljivo kako su autori plakata spojili strip junake s ovdašnjim prirodnim ljepotama. Prepoznajem, naravno Stari most, kao i druge predjele i građevine ovog dijela Bosne i Hercegovine. Zaista originalno!” – kaže Harris.

Da li će strip preživjeti?

Zahvaljući stripovima, generacije ’80-ih i ’90-ih prošlog stoljeća bile su u mogućnosti „suspendovati“ stvarnost.

„Opasnost po stripove „starog kova”,  u kojima je sve puno avanture i istinske borbe dobra i zla, s univerzalnim porukama iz kojih mlade generacije mogu učiti, je što su zamijenjeni novim, nasilnim žanrovima, s tim što Internet ugrožava klasični karakter stripa. Živimo u digitalnom dobu gdje se strip teško nosi sa novim oblicima zabave. Danas je i knjiga marginalizirana, tako da je teško očekivati išta bolje za strip. Nema sumnje da će ova nova tehnička dostignuća itekako ostaviti utjecaja na društvo. Ipak strip neće nestati! A sve je više mladih koji ga prihvataju“, stav je 87- godišnjeg slavnog strip crtača Roberta Disoa koji radi još od 1954. godine. I kako kaže, ne namjerava stati. „Toliko toga se može ispričati. I uvijek su to uzbudljive priče!“

Mostarski Strip Festival se tako pobrinuo da među naraštajima 2000-ih, koji će listajući zanimljive priče ispričane u oblačićima, uroniti u te udaljene svjetove, željno iščekujući “nastavak u idućem broju.”